131 lutalica uklonjena sa pustog ostrva, ono što je uslijedilo šokiralo je čak i naučnike

Prije mnogo godina, mačke su lovile crvenoglave divlje golubove na ostrvima Ogasawara u Japanu. Ova vrsta goluba živi isključivo u ovom dijelu. To je ptica srednje veličine, dugačka 40 centimetara. Njihov broj je naglo opao krajem 20. vijeka zbog krčenja šuma i predatorstva od mačaka. 2008. godine njihov broj je pao ispod 80, a vrsta je bila na ivici izumiranja.

Kada su ostrva počela uklanjati mačke 2010. godine, crvenoglavi divlji golubovi su se vratili s ruba izumiranja. Između 2010. i 2013. godine uhvaćena je 131 mačka, čime je njihov broj smanjen na manje od 20. U istom periodu, ukupan broj posmatranih golubova povećao se sa 111 na 966 odraslih i sa devet na 189 pilića.

Izvanredna otpornost ptice

Izuzetno brz oporavak golubova privukao je pažnju istraživača sa Univerziteta u Kjotu. "Većina vrsta čiji je broj opao na tako nizak nivo pati od inbridinga, koji akumulira štetne genetske mutacije. To otežava oporavak, čak i uz intenzivne mjere očuvanja", objašnjava Daichi Tsujimoto, glavni autor nove studije objavljene u časopisu Communications Biology koja analizira oporavak ove vrste.

Međutim, crvenoglavi golub divljač je nadmašio sva očekivanja. Naučnici su stoga željeli istražiti genetske razloge takve otpornosti. Uporedili su cijele genome divljih i zatočenih crvenoglavih golubova divljač, kao i divlje populacije rasprostranjenije japanske podvrste. Mjerili su nivo inbridinga i genetsko opterećenje (broj štetnih mutacija) kod obje vrste, izvještava BBC Wildlife Magazine.

Rezultati su bili iznenađujući. Crvenokosi divlji golubovi imali su manje štetnih mutacija od svojih rasprostranjenijih srodnika. To ukazuje na to da je njihova genetska otpornost rezultat njihovog dugotrajnog preživljavanja kao male, izolirane populacije prije dolaska ljudi, objasnio je vođa tima Yuji Isagi.

Parenje u srodstvu

Tokom vijekova, postepeno srodstvo je očistilo njihov genom od štetnih mutacija. Ovaj proces je poznat kao genetsko čišćenje. Omogućio je pticama da lakše prežive kada su njihove populacije desetkovane od strane predatora i da se brže razmnožavaju kada je prijetnja uklonjena. "Ova jedinstvena evolucijska historija je jasno dala pticama otpornost koja se ne vidi kod drugih ugroženih vrsta", dodaje Isagi.

Studija dovodi u pitanje široko rasprostranjeno uvjerenje da srodstvo uvijek ometa oporavak zbog izloženosti štetnim mutacijama. Umjesto toga, ističe da se pod određenim uvjetima male populacije mogu genetski prilagoditi tokom vremena i preživjeti čak i vrlo ozbiljne padove.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad